Pitali smo stručnjakinju: Kada nam psihoterapeut može pomoći (a prijatelji ne mogu)?

by | april 15, 2022
Psihoterapeut

Psihoterapiju i dalje, nažalost, obavija veo stigme. Mnogi smatraju da im nije potrebna jer je „namenjena bolesnim ljudima“, a njima je dovoljan razgovor s prijateljima jer na taj način mogu rešiti svoj problem. Da su u pitanju velike zablude objašnjava stručnjakinja Doktok platforme za besplatne zdravstvene konsultacije. Evo kako vam psihoterapeut može pomoći.

Piše: Vesna Brzev Ćurčić, specijalistkinja medicinske psihologije, psihoanalitičarka

Zamislite scenu u kojoj sedite glave zaronjene u ruke, iznad kafe koja je nekada davno bila topla, plačete i pričate prijatelju šta vas muči, po ko zna koji put. Prijatelji se smenjuju, smenjuje se scenografija, kostimi, ali dramaturški tekst ostaje isti. Svi se trude da vam pomognu. Neki su za mirna rešavanja vaših problema, drugi za oštrija, treći imaju neke sasvim originalne ideje. Muči vas to što ne razumete zbog čega ste izašli iz veze koja je vodila ka mirnijim vodama, što vas kolege ne razumeju na način koji je toliko razumljiv svima osim njima, što vas roditelji i dalje ne uvažavaju kao odraslu osobu a već ste rukovodilac u tako velikoj firmi. Prijatelji slušaju kako ne razumete zbog čega vas dete grize kada je ljuto, zašto šuška kada govori, zbog čega još uvek noću piški u krevet. Sekira vas što vam tinejdžer ’ladno dolazi kući onda kada odredi da treba a ne kada vi mislite da je odavno trebalo, što misli da je škola besmislena institucija koju treba nadmudriti. Muče vas strahovi iz detinjstva, neke utvare iz vaše prošlosti, drugovi koji su vas zadirkivali i terali suze na oči, drugarice koje su vas napuštale zbog toga što su im tadašnji mladići zvani „Gde mi je bila pamet?“ tada bili važniji. Uhvatili ste sebe kako od muke perete kupatilo četkicom za zube, onom koju ste hteli da bacite ali je dobro što ste je sačuvali, nikad se ne zna. Ne možete da zaspite, rano se budite, počelo je da vam bude apsolutno svejedno za šta god se uhvatite, ili na šta god da pomislite. Počeli ste da se plašite aviona, skupova ljudi, širokih ulica, malih liftova, buba, pasa, braka, dece… Možda ste napravili bilans koji vam se ne dopada, možda…

Ima prijatelja koji će vam, krajnje prijateljski, reći: „Dozovi se! Kreni kod nekog na razgovore“. „Neko“ je u ovom kontekstu psihoterapeut – stručnjak koji kroz razgovore zajedno sa vama traži neka drugačija, bolja viđenja i rešenja. To jeste trenutak u kome donosite, možda, jednu od najznačajnijih odluka u svom životu. Pitate se zbog čega je takva odluka važna. Zbog toga što pomoć psihoterapeuta traže oni koji gledaju dalje, vide bolje, imaju jasniji uvid u svoje stanje, ne guraju probleme pod tepih, traže mišljenje školovanih, neutralnih, dobronamernih osoba koje će, gradeći s njima jedinstven odnos, umeti da priđu problemu, definišu ga, odrede ciljeve i pomognu da se reši. Neće gurati ni korak ispred onoga što želite i brzine koju možete da ostvarite, niti će kočiti ako se zahuktate prepuni potrebe da konačno nekom kažete sve. Veliku zabludu, predrasudu, pogrešan stav imaju oni koji osobe koje potraže psihoterapijsku pomoć smatraju bolesnim. Naprotiv! Hrabrost da se pogleda sebi u oči je jedna od najvećih hrabrosti i indikator psihičke zrelosti. Traženje pomoći je akt zrele osobe svesne da u nekim sferama neko zna više i bolje.

Ma kako sa prijateljima „pretresali“ svoj život, biće onih trenutaka kada i dodirivanje problema počne da boli pa se svi trgnete. Nećete znati ni kako se baš tačno nešto zove. Trudićete se silno svi zajedno, ali neke stvari zaista ne zavise od dobre volje. Kada bi zavisile, zamislite koliko bismo svi bili srećni.

Psihoterapeut je osoba koja će vam pomoći da stvari, pojave, pojmove, osećanja, fantazije, reakcije nazovete pravim imenom. Reći ćete „Pa šta onda?“ OK, može i tako, ali evo šta. Kada svemu što osećate date ime, pretočite ih u reči, osećanja počnu manje da plaše. Onda možete da počnete da mislite o njima, tražite moguće uzroke, osmislite akciju i krenete u borbu sa njima, protiv njih ili za njih. Dokle god osećanja nemaju reči, dotle su samo utvare koje se kriju po raznim uglovima naše duše, nekada glasno vičući „Bu!“ a nekada samo hučeći. Ne znam šta više plaši i obezvoljuje. Trenutak u kome uspete da vizuelizujete, imenujete, prepoznate šta je zapravo to što osećate je uvid. Kao što i samo ime kaže, vodi vas tome da vidite. Koliko samo ima ljudi koji gledaju a ne vide.

Psihoterapeut je objektivan, ne nameće ni jedan svoj stav ili mišljenje, pažljivo sluša, razume, podržava kritički a ne prijateljski, ne navija, ne drži bilo čiju stranu, neće vam laskati, nikada vam neće postati najbolji prijatelj, ali će vam biti uvek prisutna podrška ako vam to ikada ubuduće bude bilo potrebno.

Psihoterapeut će stoga biti osoba koja će vam pomoći da premostite put od problema do nalaženja rešenja. Put ćete naći sami, putokaze ćete otkrivati zajedno. Ovo je jedna od najvećih avantura jer ćete sresti sebe onakvu kakva ste, ali je avantura koja se uvek višestruko isplati. Vama. Vi to zaslužujete!

Ovog proleća u saradnji sa Psihoanalitičkim društvom Srbije, pokrenuli smo kampanju Razgovor koji leči u okviru koje vam pružamo besplatnu psihološku podršku svakoga dana u nedelji! Psihoanalitičar i psiholog, Vesna Brzev- Ćurčić je dostupna za razgovor svake srede od 18:30h do 19:30h. Raspored svih dostupnih lekara tokom sedmice možete videti ovde.


Savetuje vas VESNA BRZEV ĆURČIĆ, specijalistkinja medicinske psihologije, psihoanalitičarka

Stručnjakinja sa 46 godina kliničke prakse, Vesna Brzev Čurčić je radila u KBC Dr Dragiša Mišović, a sada u Savetovalištu Psihološki krugovi u Beogradu. Radni vek posvetila je radu s mladima, a sada i sa starijim uzrastom. Bavi se prevencijom nasilja nad decom i mladima i radi sa žrtvama nasilja. Ima više od 90 objavljenih stručnih radova. Koautorka je tri monografije. Bila je saradnica Politikinog zabavnikaBazaraElle-a i sada Lilly magazina i portala Tosamja.rs. Autorka je nekoliko profesionalnih scenarija za TV serijale o mladima.

Pročitajte i… Pitali smo psihoterapeutkinju – zašto je važno o mentalnom zdravlju brinuti jednako kao o fizičkom

Alex Green via Pexels