Lubenice i zdravlje: Ko ne bi trebao da ih jede?

by | avgust 10, 2023
za šta je zdrava lubenica

Da li znate za šta je zdrava lubenica, a kada može da ima sasvim suprotan efekat?

Lubenica je mnogima omiljena poslastica u letnjoj sezoni, i to sa dobrim razlogom: sadrži mnogo korisnih materija.

Za šta je lubenica zdrava?

Sadrži vrlo malo kalorija – samo 37 kcal na 100 grama pulpe. Sadrži i do 13% saharoze, glukoze i fruktoze, koje telo lako apsorbuje. Iz tog razloga se preporučuje kao izvor lako svarljivog šećera.

Bogata je vitaminima B, uključujući tiamin, riboflavin, piridoksin i folnu kiselinu, sadrži vitamin E, gvožđe, kalijum, fosfor i kalcijum.

Vitamin A u sastavu poboljšava sintezu kolagena, stimuliše rast kose i čini ih vlažnim, sprečavajući lomljivost.

Zbog visokog sadržaja magnezijuma, blagotvorno deluje na kardiovaskularni sistem, pomaže u suočavanju sa stresom i poboljšava apsorpciju drugih vitamina. Upotreba sezonskih delicija poboljšava raspoloženje i opštu emocionalnu pozadinu, pomaže u smirivanju nervnog sistema.

Antioksidansi i askorbinska kiselina sadržani u pulpi pomažu u zaštiti tela od delovanja slobodnih radikala i smanjuju rizik od razvoja raka.

Visok sadržaj likopena deluje i antioksidativno, usporava proces starenja u organizmu, deluje antiinflamatorno i smanjuje rizik od srčanih oboljenja.Likopen takođe jača zdravlje krvnih sudova, smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka i smanjuje verovatnoću razvoja ateroskleroze.

Citrulin u sastavu smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi i poboljšava raspoloženje, a takođe pomaže u uklanjanju mlečne kiseline iz mišića nakon treninga.

Od korisnih svojstava, vredi napomenuti efekat čišćenja. Pošto lubenica ima diuretički efekat, pomaže u uklanjanju toksina iz jetre i bubrega. Takođe se preporučuje upotreba nakon hirurških intervencija, kao holeretik.

Visok sadržaj vlakana i pektina poboljšava rad creva i pomaže u čišćenju tela.

Za šta lubenica nije zdrava?

Uprkos svim korisnim svojstvima, postoje kontraindikacije za upotrebu ovog voća. Sadrži veoma veliku količinu šećera. Za sto grama pulpe – 1-2 kašičice. Njena konzumacija izaziva povećanje nivoa glukoze u krvi, zbog čega se povećava opterećenje bubrega – oni moraju ukloniti višak šećera kako ne bi štetili srcu i krvnim sudovima. To dovodi do izbacivanja tečnosti iz tela i može dovesti do dehidratacije.

Ljudi sa dijabetesom ili predijabetesom treba da paze da se ne zanose ovim ukusnim voćem zbog povećanja šećera u krvi. Takođe se ne preporučuje da ga jedu u velikim količinama osobama sa zatajenjem bubrega, sa kamenom u bubregu, sa problemima genitourinarnog sistema, jer se u velikim količinama povećava opterećenje bubrega.

Lubenica ima visok glikemijski indeks, koji dostiže 80, što znači da ćete ubrzo nakon konzumiranja poželeti da jedete više, a višak šećera će se taložiti u masnom sloju. Iz tog razloga, dijeta sa lubenicom može imati suprotne rezultate, a višak masti neće nestati.

Prekomerna konzumacija može da izazove i nadimanje, pa je treba jesti odvojeno od ostatka hrane, a bolje je ujutru, na prazan stomak. Trudnicama u kasnijim fazama se ne preporučuje da ih konzumiraju, jer pojava nadutosti može izazvati ozbiljne nelagodnosti.

Vredi napomenuti da se mikrobi brzo umnožavaju u pulpi na sobnoj temperaturi, tako da rezano voće treba čuvati u frižideru kako bi se izbeglo trovanje.

Lubenica sadrži alergene, pa može izazvati alergije na hranu sa razvojem koprivnjače i bolova u stomaku.Mala deca su posebno podložna alergijama. Takođe, kao i sve dinje, može izazvati unakrsnu alergiju na polen tokom perioda cvetanja korova.

Ako je voće uzgajano u veštačkim uslovima, može da sadrži đubriva koja ulaze u organizam sa pulpom i pretvaraju se u nitrite, što povećava rizik od raka. Oni uzrokuju kršenje u proizvodnji hemoglobina, a zatim mogu izazvati hipoksiju – nedostatak kiseonika u telu. Ovo posebno može uticati na zdravlje ljudi sa kardiovaskularnim i respiratornim oboljenjima.

Bolje je kupovati lubenice samo u sezoni, ne ranije od kraja avgusta, i konzumirati ih umereno. Preporučena količina pulpe za odraslu osobu nije veća od 250 grama dnevno. Kada izaberete zrelo voće , obratite pažnju na nijansu kore – trebalo bi da bude sa kontrastnim prugama, a svetla tačka sa strane treba da ima žućkastu ili zlatnu nijansu. Ne kupujte one koje se prodaju pored puta, jer voće ima tendenciju da apsorbuje i akumulira teške metale iz izduvnih gasova.

 

lepotaizdravlje.rsmacniak/iStock/Getty Images Plus via Getty Images